RAZVOJ POLJOPRIVREDE U CAREVOJ ĆUPRIJI

RAZVOJ POLJOPRIVREDE U  CAREVOJ ĆUPRIJI

 KARAKTERISTIKE POLJOPRIVREDNOG RAZVOJA

Veći dio zemljišta oko Careve Ćuprije  se nalazi pod šumom, pašnjacima i livadama. Obrađuju se polja pored rijeka i prostraniji dijelovi blaže nagnutih strana. Siju  se slijedeće vrste žitarica: zob, i kukuruz, a u nešto manjoj mjeri i pšenica. Prihodi su samo za ishranu stoke. Pored kuća se sije i povrće, ali samo za ličnu potrebu. Zastupljeno  je i voća, a najviše šljiva koje su se prije sušile u primitivnim sušarama i prodavale,ali ih danas nema. Od Šljiva, jabuka, krušaka peče se rakija i pravi se pekmez. Uslovi za gajenje stoke su veoma povoljni ima  dosta (sjenokosa i ispaša), stočarstvo je  prilično razvijeno, ali iz godine u godinu sve je manje razvijeno iz razloga što narod neće da drži stoku, neće obaveze- to je današnja omladina. Najviše su zastupljena goveda i ovce, a bilo je i konja, ali ih danas ima 2-3 na čitavoj MZ Careva Ćuprija. Prije su konji služili za prevoz sijena, drva i ostalog ali danas su ih zamijenili traktori kojih ima 7.

   Eksploatacija šumskog bogatstva ovog prostora počinje izgradnjom šumske željezničke pruge Zavidovići- Careva Ćuprija-Olovo-Han Pijesak, a odmah nakon izgradnje željezničke pruge u Olovu je formirana samostalna Šumska uprava.

      

              Šumska željeznička pruga Zavidovići-Olovo-Han Pijesak

                                                   mjesto Careva Ćuprija                                                               

           

            Međutim, stanovništvo se i nakon prolaska pruge i početka eksploatacije šuma i dalje pretežno bavilo stočarstvom i zemljoradnjom. I između dva Svijetska rata, šumarstvo je bilo najvažnija privredna grana i ekonomska okosnica ovog kraja.

   Najveći dio transporta drveta do željezničke pruge obavljan je stočnom zapregom, volovima i konjima. Zemlja je obrađivana najprimitivnijim poljoprivrednim alatom, ralicom i srpom. Prinosi žitarica su bili veoma mali, što je bilo uslovljeno odsustvom agrotehničkih mjera, usitnjenosti obradivog zemljišta i niskoj produktivnosti.

        Tokom Drugog Svijetskog rata, ovaj kraj a i čitava općina Olovo je pretrpjela velike materijalne štete, a velikim dijelom je uništena i razorena šumska željeznička pruga Zavidovići-Careva Ćuprija-Olovo-Han Pijesak, a samim time i brojne pilane.

          Predratni konglomerat ŠIPAD je bio ključni faktor razvoja šumarstva i drvne industrije na ovom ptostoru i to preko svog preduzeća STUPČANICA, koje je u svom sastavu imalo funkcije: marketinga, inžinjeringa, finansiranja, planiranja itd.

        Danas je je ovaj kraj u ekonomski ne zavidnoj poziciji, gdje se posljednjih nekoliko godina a i dan danas razvila nekontrolisana i bespravna sječa šume, što ugrožava ne samo prirodnu ravnotežu ovog kraja, nego i cjelokupan ekonomski razvoj stavlja pod znak pitanja. Stanovništvo se uglavnom bavi primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, najvećim dijelom za vlastite potrebe.                                 

          Oranice se uglavnom nalaze uz rijeku u nižim dijelovima, a samo manjim dijelom na višim područjima, i na blago nagnutim stranama. Dosta su izložene suncu, a nerijetko i poplavama, samo manji dijelovi mjesta Luka .One su dosta siromašne humusnim materijalom, relativno su plitke i razvile su se na ilovačama. Teško ih je stalno obrađivati pa se često pretvaraju u livade. Po svom kvalitetu spadaju u četvrtu klasu.

Voćnjaci najviše zauzimaju površine zasađene šljivom i nalaze se na reljefno uzdignutim dijelovima. Livade se nalaze uglavnom na reljefno višim predjelima ovog  područja, dok se neznatan dio nalazi na reljefno nižim predjelima. To su uglavnom blago nagnuti predjeli, više okrenuti suncu i relativno bogati humusom. Po svojoj kvalitetnoj strukturi to su najvećim dijelom livade čertvrte klase. Pašnjaci reljefno gledano nalaze se na najvišim dijelovima, a manjim dijelom i nižim predjelima. Uglavnom, to su pašnjaci koji po svom kvalitetu odgovaraju prvoj i drugoj klasi. Pašnjaci koji po svom kvalitetu odgovaraju drugoj klasi zauzimaju znatno veći dio površine u odnosu na pašnjake koji odgovaraju po svom kvalitetu prvoj klasi.

STRUKTURA VLASNIŠTVA ZEMLJIŠTA U CAREVOJ ĆUPRIJI

       Careva Ćuprija zahvata mali prostor, i kao što je predhodno navedeno teritorij zauzima planinsko-kotlinski teren regije Srednje Bosne. U ovom planinsko-kotlinskoj oblasti sa  površina od 3021,74 ha društveno zemljište zauzima najviše prostora sa oko 2722,06 ha, što čini oko 90%, dok u privatnom vlasništvu se nalazi 299,68 ha zemljišta. kao što se može vidjeti u tabeli Br.12. Careva Ćuprija sa površinom od 3021,74 ha

 Struktura vlasništva zemljišta u ha i % i ukupno  u 2000 godini.

Careva Ćuprija	Privatno		Društveno		Ukupno
	ha	%	ha	%	ha
	299, 68	10	2722, 06	90	3021, 74

      

 STRUKTURA ISKORIŠTAVANJA ZEMLJIŠTA  U CAREVOJ ĆUPRIJI

               U narednoj tabeli, prikazana je struktura iskorištavanja zemljišta prema ukupnim podacima, a to podrazumijeva njive, voćnjake, livade, pašnjake, šume, kao i neplodno zemljište.

 Struktura iskorištavanja zemljišta  u ha i % u 2000 godini.

Careva Ćuprija	Njiva		Voćnjak		Livada		Pašnjak		Šuma		Neplodno
	141,58	5%	5,38	4%	80,37	2%	56,21	2%	2701,74	9%	36,45	5%

                                                                                                                                                          

         U odnosu na ukupnu površinu općine Olovo od 40 797 ha, njive u Carevj Ćupriji zauzimaju 141,58 ha. Najveće njihovo rasprostranjenje se zapaža uz dolinu rijeke Krivaje, na riječnim terasama istoimene rijeke. Na ovom prostoru  su zastupljena i najproduktivnija tla, odnosno aluvijalna tla u dolini rijeke Krivaje, okružena distričnim kambisolom na kiselim silikatnim stijenama.

         Kada je riječ o voćnjacima, oni zauzimaju 5,38 ha, ili oko 4% od ukupnog zemljišta, što predstavlja veoma malu  površinu. Prostor Careve Ćuprije je povoljan za voćarstvo, pogodno zemljište i klima najbolji su faktori za voćarstvo. Ovaj prostor je bogat vodama koje su veoma bitne za voćke za navodnjavanje. Od tala zastupljen je eutrični kambisol, bogat hranivima materijama  i  koji je pogodan za voćarsku proizvodnju. U Carevoj Ćupriji nema većih voćnjaka pretežno su to voćnjaci u bašti samo za vlastitu upotrebu.

    Livade na prostoru Careve Ćuprije zauzimaju relativno malu  površinu 80,37 ha, ili oko 2 % od ukupnog zemljišta

    Pašnjaci na prostoru Careve Ćuprije zauzimaju takođe veoma malu površinu sa oko 56,21 ha ili oko 2% od ukupnog zemljišta.

    Šume na ovom prostoru zauzimaju najviše prostora 2701,74 ha ili 9 % od ukupnog zemljišta

   Neplodno zemljište na ovom prostoru zauzima oko 36,45 ha ili 5% d ukupnog zemljišta.

    Jedan od najvažnijih faktora koji znatno utiče na razvoj poljoprivrede, a posebno na uzgoj  povrtnih i voćarskih kultura, jeste tlo.

      Ograničavajući faktori u poljoprivrednoj proizvodnji su upravo nedostatak većih ravničarskih površina, jer kao što sam već naveo, ovaj prostor je brdsko-planinskog karaktera.

         Nagib zemljišta na pojedinim proizvodnim površinama je jako izražen i predstavlja ograničavajući faktor za intenzivno povrtlarenje.

POLJOPRIVREDNE GRANE

 ZEMLJORADNJA

         „Zemljoradnja je grana poljoprivrede koja se bavi obradom zemljišta i uzgojem  različitih poljoprivrednih kultura.“(27,77)

        „S obzirom na način obrađivanja zemljišta i ostvarenih prinosa poljoprivrednih kultura, zemljoradnja se dijeli na intenzivnu i ekstezivnu zemljoradnju.“(27,79)

         Na ovom području zastupljen je ekstezivni tip zemljoradnje, jer se ne primjenjuju savremene agrotehničke mjere, i proizvodnja je bazirana za potrebe domaćinstava.

Ratarstvo 

          Ratarska proizvodnja na ovom prostoru  nije razvijena u onoj mjeri i obimu  koji dozvoljavaju zemljišno-klimatski uslovi. Osnovne karakteristike ratarske proizvodnje su ekstezivan način proizvodnje i mali prinosi po jedinici površine.

Površina zasijana pšenicom na području Careve Ćuprije ne iznose ni 0.5 ha. Na osnovu ovoga, može se reći da je uzgoj pšenice minimalan

Pod ječmom su još manje površine u odnosu na pšenicu.

Zob se gotovo i ne uzgaja.

Kukuruz u zrnu, zauzima oko 1 ha. Pretežno se sije u vrtovima uz ostalo povrće, ali neme većih parcela zasijanim kukuruzom.

 Prinosi su minimalni, samo za zadovoljavanje sopstvenih potreba.

       

Povrtlarstvo

         Kada je riječ o povrtlarstvu, odnosno uzgoju povrća na ovom prostoru, orijentacija je najviše usmjerena na uzgoj krompira. Međutim, zbog već pomenutih problema i nedostataka u poljoprivrednoj proizvodnji ovog kraja, tako je i uzgoj krompira, koji je nekada zauzimao važno mjesto u ratarskoj proizvodnji ovog kraja, sveden na minimum. Slična je situacija i sa ostalim povrćem. „U povrtske biljke se ubrajaju korjenasto ili krtolasto povrće, povrće s plodovima, lisnato i  lukovičasto povrće.“(27,92).

         Srednje rana i srednje kasna (ljetna) proizvodnja povrća je najrasprostranjenija na ovom prostoru. Povrće je najčešće namijenjeno domaćoj potrošnji u svježem stanju. Baštenska proizvodnja povrća u ovom kraju  je uglavnom zastupljena na malim površinama, a gaje se vrste povrća namijenjene za potrošnju u vlastitom domaćinstvu. „Ovo je intenzivan način proizvodnje povrća sa smjenom se 2-3 vrste u toku godine, uz uzgoj sorti prikladnih za ručno branje (boranija, grašak, krastavac i sl.) (13,30).

    Krompir se uzgaja na reljefno višim dijelovima, a a najviše se siju domaće sorte bjelca, posljednjih nekoliko godina i sorte crvenca. Krompir se uzgaja na čitavom prostoru. Uzgaja se za samostalne potrebe ne za tržište. 

         „Crni luk je veoma bogat vitaminima i proteinima i najstarija je povrtska biljka u ishrani ljudi. Također je veoma bogat kalcijem, fosforom, magnezijem i cinkom. Posebno je značajan zbog baktericidnog svojstva“(10,95). Uzgoj crnog luja je baziran za potrebe domaćinstava.

      „Sjetva graha vrši se u proljeće kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.“(22,37) Grah je pored krompira, na ovom području, najvažnija povrtska kultura. Grah, zajedno sa krompirom predstavlja jednu od najvažnijih povrtnih kultura u ishrani stanovništva. Takođe se bazira za potrebe domaćinstva.

       

 Kupus i kelj dvije kulture koje se na području općine izrazito siju samo za potrebe domaćinstava

         Paradajz se bazira za potrebe domaćinstva, na prostoru Careve Ćuprije nema većih plastenika u kojima bi se uzgajalo više povrtnih kultura. Ima nekoliko malih plastenika pravljenih od najlona samo za svoje potrebe.

Voćarstvo 

         Prostor ovog kraja je brdsko-planinskog karaktera, što predstavlja veoma dobar preduslov za uzgoj voćarstva. Međutim, veoma mali dio ovog prostora se nalazi pod voćnjacima. Analiza prirodnih uslova i zatečenog stanja proizvodnje voća na ovom terenu pokazuje da je proizvodnja voća jeko ne razvijena, i da izdaleka nisu iskorišteni uslovi koje priroda daje na ovom terenu. Proizvodnja voća ne zadovoljava čak ni potrebe lokalnog stanovništva ni po količini, a pogotovo ne po asortimanu. Situaciju pogoršava još i činjenica da su skoro sva stabla šljive, koja je jedna od nazastupljenijih voćki na ovom terenu ne izlječivo oboljela od bolesti šarke. Razvoj proizvodnje klasičnih vrsta voća (jabuka, kruška,trešnja, višnja, orasi i sl.) nema perspektivu u konkurenciji na tržištu u odnosu na mnoge druge terene u Bosni i Hercegovini, pa zbog toga ta proizvodnja ne bi bila ni konkurentna na tržištu.

         Uzgoj voćnjaka na ovim prostorima je veoma ekstenzivan. I kada se podignu voćnjaci se prepuštaju sami sebi, bez dalje agrotehničke njege. Zbog toga je  rod dosta slab, a i kvalitet plodova. Zemljoradnici nisu ekonomski zainteresovani za uzgoj voća. Kod njih je zadovoljstvo veće kada plodovi pokazuju bogat rod, ali u isto vrijeme izaziva i brigu šta sa tim plodovima uraditi.

         Da bi se poboljšala voćarska proizvodnja, treba posebno obratiti pažnju na nekoliko pravaca ove privredne djelatnosti. Treba dobro organizovati uzgoj autohtonih vrsta voćaka na ovim terenima. Takođe treba napraviti organizaciju uzgoja šumskog voća, koje se samoniklo pojavljuje na ovim terenima, kao i uvođenje novih vrsta koje se mogu prilagoditi na ovom podneblju, te zaštita voćaka od bolesti. Na ovom prostoru  se uzgajaju šljiva požegača, jabuka, a od drugih vrsta voćaka zastupljene su kruške, trešnje, višnje, koštunjavo voće, orasi, ali u manjim količinama.

        

Ljekovito bilje i šumski plodovi

         Na ovom području veliku mogućnost pružaju prirodni resursi za sakupljanje  ljekovitog bilja, šumskih plodova, ali poteškoće se javljaju pri plasmanu i obezbjeđenju tržišta istih. „Oblast ljekovitog bilja predstavlja značajan resurs koji se može kvantificirati u privrednom, socijalnom i ekološkom aspektu. Sa socijalnog stanovišta oblast ljekovitog bilja značajna je obzirom da angažira značajan broj ljudi koji u redovnoj ili dopunskoj djelatnosti ostvaruju ili dopunjavaju prihod i eegzistenciju.“(13,91).

         Dominira tradicionalni način branja samoniklog ljekovitog bilja i šumskih plodova, ali ne postoje organizovane skupine stanovništva koje svoju egzistenciju usmjeravaju u specijalizaciji i potpunom opredjeljenju sakupljanja ili plantažnom uzgoju ljekovitog bilja. Glavni razlog ovakvog stanja je ne postojanje niti jednog ozbiljnog organizacionog subjekta, koji će organizirati sakupljače ili plantažere ljekovitog bilja i omogućiti racionalno privređivanje u ovom sektoru, ali dijelom i ne zainteresiranost lokalnog stanovništva, jer profit sakupljača nije nije adekvatan niti siguran. Na ovom prostoru zastupljene su, gljive, čajevi, šumske jagode, šumska borovnica, malina. Ne postoje zvanični podaci o količini ubranih plodova i njihovom krajnjem plasmanu i namjeni u dosadašnjem periodu.

Prostorni razmještaj ratarskih kultura na prostoru Careve Ćuprije

                                                                STOČARSTVO

        „Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem različitih vrsta životinja“.(10,124) Obzirom na povoljne prirodne uslove, kao i već stečenog iskustva kod stanovništva u bavljenju stočarstvom, opravdano bi bilo da se ovoj grani poljoprivrede posveti značajnija pažnja. „Shodno načinu uzgajanja stoke, primjeni zootehničkih mjera, kvalitetu stoke i organizaciji rada, razlikujeno dva oblika stočarstva: ekstenzivno i intenzivno.“(10,125) Kao i u drugim poljoprivrednim granama, i stočarstvo je ovdje ekstenzivno, i ukupna stočarska proizvodnja na općini je ne zadovoljavajuća. „Ekstenzivno stočarstvo je zastupljeno na neracionalnom iskorištavanju velikih pašnjaka na kojima se uzgaja mali broj nekvalitetne stoke.“(10,125).

Značajne površine pod livadama i pašnjacima, uslovi su za razvoj stočarstva na području naše općine kao primarne poljoprivredne proizvodnje. Broj, kvalitet i vrsta stoke primjeren je postojećoj proizvodnji krmnog bilja, a ukupna poljoprivredna proizvodnja orijentisana je najvećim dijelom na zadovoljavanje osnovnih potreba lokalnog stanovništva. Stočarstvo ovdje ima aspekte umanjene reprodukcije, dok je manji dio sposoban za proširenu reprodukciju, što ukazuje da je stočarska proizvodnja nisko produktivna. Na prostoru Careve Ćuprije najviše se drže krava, ovce itd. Ali iz godine u godinu smanjuju se broj goveda, ovaca.

Razvoj ovčarstva s obzirom na postojeće resurse u pogledu planinskih pašnjaka pruža veliku mogućnost za preobražaj i povećanje uzgoja i proizvodnje. Kao i u dosadašnjim slučajevima, ni kada je u pitanju ovčarstvo nema organizovane poljoprivredne proizvodnje, a stanovništvo općine uzgaja ovce za vlastite potrebe, najviše zbog mesa. Razvojni limiti ovčarstva su:

§         Nedostatak povoljnih kredita za ovčarstvo

§         Ograničenja u plasmanu zbog poteškoća u tržištu

§         Izostanak značajnije potpore vlasti u ovoj proizvodnji

         Navedeni limiti djeluju obeshrabrujuće na lokalno stanovništvo, te iz tog razloga i nema intenziviranja razvoja ovčarstva.

         Broj konja se smanjio, dok se broj ovaca prema procjenama zadržao na istom broju i 2007. i 2009.godine. Brojno stanje goveda, kao i brojno stanje krava i steonih junica je povećan, ali ono što zabrinjava je da najveći broj stanovništva, odnosno proizvođača posjeduje samo jednu kravu, a relativno je mali broj koji posjeduje 2 i više krava. Konja na ovom prostoru je bilo u velikom broju ali danas čitava Careva Ćuprija ima dva konja.

         Najveći problemi koji prate stočarsku proizvodnju su problemi plasmana mlijeka. Pokretanje otkupa mlijeka doprinijo bi uzgoj krava, da narod može prodavati mlijeko i zaraditi.

         Trenutno stanje stočarstva nije nimalo na zavidnom nivou, i nema organizovane proizvodnje, niti otkupa mlijeka i mesa. Potrebna infrastruktura za razvoj proizvodnje  mlijeka je:

·        Organizator otkupa mlijeka-nosilac razvoja može da bude i organizator otkupa, ili da to radi neki drugi privredni subjekt

·        Instalacije za sakupljanje-hlađenje mlijeka (laktofrizi), kao neophodan uslov, ujedno je to i sabirno mjesto.

·        Vozilo  s cisternom za preuzimanje mlijeka iz laktofriza.

        Kada je riječ o razvoju proizvodnje goveđeg mesa, odnosno tovnih goveda je, ovaj vid poljoprivredne proizvodnje je veoma mali, i sveden na potrebe lokalnog satnovništva i lične potrebe.

Peradarstvo

        „Peradarstvo je uzgoj pernate živine, odnosno kokošaka, pataka, gusaka i ćuraka, s ciljem dobijanja mesa, jaja, masti i perja“.(10,128)

         Na ovom području, peradarstvo je bilo popularno i prije samoga rata, a skoro isti  trend je nastavljen i poslije rata, ali danas nažalost nije ni blizu. Na ovom prostoru stanovništvo je prestalo da drži koke nosilje, samo nekolićina njih drži p dvadesetak tovnih pilića za svoje potrebe.

        S obzirom na svijetske trendove, pileće meso ima svoju perspektivu, i na ovom prostoru. Peradarstvo na ovom prostoru , može postati jedna od glavnih grana poljoprivrede, s obzirom na povoljne prirodne uslove, ali  prije svega treba postojati  obezbijeđeno tržišta, da bi narod mogao držati veće farme.

Pčelarstvo

         Pčelarstvo u Carevoj Ćupriji postaje sve interesantnija grana poljoprivrede. Velike poljoprivredne i šumske površine zemljišta daju mogućnost formiranja većeg broja pčelinjaka. „Pčelarstvo predstavlja profitabilnu granu privređivanja, posebno u okolnostima kada sadašnja proizvodnja nezadovoljava potrebe domaćeg tržišta“(6).

         Na području općine egzistira udruženje građana pčelara „Bor“ Olovo, a postoji oko 3500 pčelinjih proizvodnih društava. „Društvo trenutno broji 127 članova, čiji se broj iz godine u godinu povećava. Preovladava stacionarno pčelarenje, dok se 3-4 pčelara bave selećim pčelarstvom. Med je veoma kvalitetan, sa 20 kg po košnici“(5). U julu ove godine, 20 novih aplikanata dobilo je po 5 košnica, i time povećali kako broj članova udruženja, tako i broj pčelinjih društava.

                                                     Košnice pčela Vlasnika Rifeta Lagumdžića                  
                                                                  Photo : (Rotić Almer)

Razmještaj stočnog fonda u Carevoj Ćupriji