GEOMORFOLOŠKE ODLIKE

   GEOMORFOLOŠKE ODLIKE

     Osnovna odlika reljefa na prostoru Careve Ćuprije i općine Olovo jeste njegova složenost i raznolikost u morfološkom i morfogenetskom smislu. Njegova složenost proizilazi iz raznolikih litoloških, geoloških i tektonskih odlika. Pri tome, osnovni oblici reljefa imaju uglavnom tektonska obilježja, dok su oni manji nastali pretežno djelovanjem egzogenih sila.

     Reljef Careve Ćuprije ima uglavnom planinski karakter. U cijelini ovaj prostor čini brdoviti i planinski teren u koji je usječena rijeka Krivaja, kao i njene veće pritoke, Duboštica i Vojnica.

     U konfiguraciji terena na ovom prostru ističu se dvije osnovne morfološke cijeline, i to:

• dolinsko-kotlinska, sa nadmorskim visinama od 340 do 700 m i
• planinska, sa nadmorskim visinama od 700 do 1 300 m.

     Značajnu cjelinu u ovome prostoru predstavljaju dolina rijeka Krivaje. Rubni dijelovi doline rijeke Krivaje su znatno izdignutiji i tektonski više izlomljeni. Vertikalna rezlika između najniže tačke (340 m-Buk, nizvodno od Careve Ćuprije) i najviše tačke (1 328 m-Konjuh) iznosi 988 m.

                Dolinsko-kotlinsko proširenje Krivaje u kojem  se razvilo naselje Careva Ćuprija

                                                              Photo : ( Rotić Almer)

    Dolinsko-kotlinska morfološka cjecijelina uglavnom prati porječje Krivaje. U dolini Krivaje postoje značajnija dolinskokotlinska proširenja, među kojima je i ovo u naselju Careva Ćuprija.

     Ova proširenja su po genezi fluvijalno-eroziona i aluvijalno-akumulaciona. Dolinom Krivaje na prostoru čitave Opštine zastupljene su i riječne terase, a nastale su u području Soluna, Čuništa, Careve Ćuprije itd.

Dolinsko-kotlinska proširenja su uska, najprije postupno, a potom naglo prelaze u planinske cjeline. Postupni prijelaz od dolinsko-kotlinskih proširenja prema planinskim sistemima obuhvataju visinske nivoe od 500 do 700 m. Na ove hipsografske nivoe otpada ukupno 104 km² ili 25% od ukupne teritorije općine Olovo. Ovaj prostor morfološki čini obronke planinskih sklopova, i pored dolinskog dna, je najnaseljeniji prostor Olovske općine.

 Fluvijalna erozija predstavlja geomorfološki proces izgrađivanja oblika u reljefu radom riječnih tokova. Izgrađivanje oblika vrši se u okviru fluvijalnog procesa. Fluvijalni oblici izgrađuju fluvijalni reljef. Fluvijalni oblici mogu biti erozivni ako su stvoreni uticajem riječnog korita i akumulativni ako su izgrađeni nagomilavanjem erodiranog fluvijalng materijala. Osnovni geomorfološki agens fluvijalne erozije je kretanje riječne vode, odnosno njen mehanički rad. Oblici koji nastaju djelovanjem fluvijalne erozije-rijeke Krivaje su :

- Riječna dolina

- Riječno korito

- Riječna terasa

- Aluvijalna ravan

- Riječna ostrva

 RIJEČNA DOLINA

Riječna dolina Krivaje  je polimorfna i polifazna.O njenoj polifaznosti najboji svjedoče brojne riječne terse (na slici br...2 vide se riječne terase)  na lijevoj i desnoj strani njene doline koje su svjedoci naizmjeničnog vertikalnog i bočnog usjecanja  rijeke Krivaje  u geološkoj prošlosti. U dolini  se smjenjuju dolinska proširenja i klisurasta suženja.Također je i ova dolina i djelimično tektonski predisponirana,a dolinska proširenja razvijena su u slabijim otpornim proširenjima i ispunjena su po dnu aluvijalnim nanosim.Njihove strane su znatno manjih nagiba, u višim su djelovima konveksne a podnožija su im konkavna i prelaze u aluvijalnu ravan.

                                                Riječna dolina Krivaje i riječne terase                  
                                                               Photo : ( Rotić Almer)

 RIJEČNO KORITO

Pri detaljnim posmatranjima rijeke Krivaje primjetio sam da ona nema saglasen profil ,tako se u proširenjima javljaju manji padovi  u koriti rijeke Krivaje ,a u suženjima veći.

                                             Riječno korito krivaje u mjestu Careva Ćuprija       
                                                                Photo : ( Rotić Almer)

 RIJEČNE TERASE

Na obodu rijeke Krivaje nalazi se veliki broj riječnih terasa.Na lijevoj strani rijeke Krivaje nalaze se riječne terase koje su slabo očuvane i slabo naseljene koje su izložene procesu denudacije tj.spiranju i eroziju. Šljunkovita krovina riječnih terasa je na više mjesta odnešena erozijom. Na riječnim terasama se nalazi veliki broj brazada i ododerina koje nastaju erozivnim djelovanjem vode kišnice. Erozivnim djelovanjem rijeke Krivaje riječni tok je se usjecao pri cemu bočna erozija stvarala terase,a vertikalna odsjeke izmedu njih. .Na slici br4 vidimo riječnu terasu koje je usjecala rijeka Krivaja.

                                         Riječne terasa u mjestu Rijeka- Careva Ćuprija   
                                                              Photo : ( Rotić Almer)

ALUVIJALNA RAVAN

Aluvijalne ravani koje se nalaze oko riječnog korita rijeke Krivaje,

 izgrađena je od riječnog nanosa koje rijeka periodično plavi za vrijeme visokih kišnih padavina. Aluvijalna ravan se prostire sa lijeve i desne strane rijeke Krivaje, ali na  slici -------je na lijevoj strani . Širina aluvijalne ravni u ovom slučaju zavisi od veličine riječnog korita rijeke Krivaje i na osnovu riječnog toka rijeke Krivaje moglo bi se doći do zaključka da  aluvijalna ravan nije puno široka.Također je ona nagnuta niz riječni tok rijeke Krivaje .

Aluvijalna ravan koja je je izgrađena od različitih supstrata koje možemo svrstati u dvije kategorije:

-prikoritski aluvijum(sastoji se od najkrupnijih frakcija)

-aluvijum samih aluvijalnih ravnin (poloja) sadrži nesto sitnije čestice, također ova aluvijalna ravan za vrijeme visokih poplaava je periodično plavljena. Aluvijalne ravni su pretežno naseljene.

  

                                        Aluvijalna ravan mjesto Luka Photo : 
                                                                ( Rotić Almer) 

RIJEČNA OSTRVA

U koritu rijeke Krivaje  nalaze se riječna ostrva ili ade koje su nastale  nakupanjem aluvijuma koje nosi rijeka Krivaja i akumulira ih u svom koritu gdje joj opada transportna moć . Na mjestima gdje se u koritu smanjuje mehanička snaga rijeke taloži se nanosni materijal u vidu podvodnog spruda. Narastanjem ovog spruda iznad nivoa riječnog tokanastaju riječna ostrva ili ( ade ). Uzroci stvaranja riječnih ostrva su različiti. To može biti stjenovita prečaga u riječnom koritu koja izaziva uspor riječnog toka i taloženje nanosnog materijala. Stvaranje riječnog ostrva može izazvati meandriranje rijeke pri čemu se ona račva u vlastitom nanosnom materijaluOvo rijecno ostrvo je slikano za vrijeme visokog vodostaja pa ce za vrijeme normalnog vodostaja biti mnogo izrazajnije.

                                                       Riječno ostrvo ili ada mjesto Bajr      
                                                               Photo : ( Emir Brčić )                              

                                                                                             

       Na ove morfološke cjeline nadovezuju se planinski vijenci srednje visokih planina koje imaju dinarsku orjentaciju. U geomorfološkoj i općoj geografskoj literaturi planine koje okružuju Carevu Ćupriju su : Konjuh (1 328 m), Zvijezda (1 355 m), te Greben ( 1270 m ), Sikira ( 1247 m ), Prijemet ( 1230 m ). Na ovim prostorima zastupljeni se: magnezita na Konjuhu, mangana, olova, željeza, žive i hroma na Zvijezdi. Planine su ispresjecane dolinama kojima se padavinske vode slivaju u hidrografski sistem Krivaje,Duboštice i Vojnice.

    

Reljefna karta općine Olovo u kojoj je označeno područje Careve Ćuprije