BIOGEOGRAFSKE ODLIKE

BIOGEOGRAFSKE ODLIKE

      Vegetacija je sastavni element svakog predjela zemlje, pa prema tome i ovog područja, jer nema pejzaža kojem vegetacija neće dati posebno obilježje.

                                                                                Karta realne šumske vegetacije

           Izvor : (Preuzeto i uredio sa karte realne šumske vegetacije SR Bosne i Hercegovine, R=1:500 000)

     Careva Ćuprija sa svojim položajem koji zauzima u okviru dinarskog planinskog sistema, te obzirom na geološku građu i klimatske karakteristike, biljni, a isto tako i životinjski svijet na ovom prostoru je veoma raznovrstan. Ovo područje je pod šumom, pašnjacima, neznatno pod planinskim livadama, nešto manje pod oranicama i neobraslim planinskim kršom.

     Interesantna je i rasprostranjenost pojedinih formacija po katovima. Na najvećim visinama, a to su ujedno i orografska razvođa Konjuha i Zvijezde, prostiru su planinske goleti, ispod kojih je zona visokoplaninskih pašnjaka i rijetkih crnogoričnih stabala. Ispod ovoga kata prostire se pojas šuma u kojem preovladavaju četinari, poglavito crnog bora sa smrčom. Ispod ovog kata dolazi formacija mješovitih šuma na dijabaz rožnoj seriji. U ovoj formaciji se sreću bukva, hrast, crni bor, smrča i jela. Najniži kat predstavljen je zonom hrasta, a uz sami tok rijeka susreću se vrba, joha i jasen.

     Ovdje su posebno interesantni prelazi u vegetaciji u ovisnosti od litoloških i klimatskih karakteristika. Naime, smjena u vegetaciji odmah nam indicira na promjenu u litološkom, ili klimatskom pogledu. Tako npr. na masivnim serpentinima i peridotitima obronaka planine Konjuh pojavljuje se asocijacija crnog bora. Na krečnjacima i laporovitim krečnjacima pojavljuje se smrča i bijeli bor od četinara, a bukva, hrast i grab od lišćara. Asocijacija mezijske bukve dolazi na skoro svim geološkim podlogama, itd.

Ovaj prostor eksploatiše šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona, a što sa aspekta turističkog razvoja ima vrlo negativan efekat, prostire se na površini od 38 104 ha, od čega na obrasle površine otpada 36 342 ha ili 96%. Od obraslih površina na visoke šume do- lazi 32 017 ha ili 88%, na degradirane 4%, na kulture 5% i na šikare i šibljake 3%. Prema to- me, struktura šumskih površina je veoma povoljna, jer najveći dio čine visoke ekonomske šume. U raspoloživim šumskim površinama četinari učestvuju sa 62%, a lišćari sa 38%.

     Pored svoje filterske uloge u odnosu na hemijski sastav i kvalitet vazduha, vegetacija smanjuje i broj bakterija u vazduhu, pa je i otuda broj bakterija u šumi i do 300 puta manji u odnosu na gradsku sredinu (1, 51).

     Pomenuti oblici uticaja vegetacije na kvalitet vazduha, a kojom je ovaj prostor  izuzetno bogat, pokazuje da ona ima osobitu ulogu u stvaranju zdrave sredine, pogodne za odmor i rekreaciju turista. Istovremeno sa djelovanjem na hemijski i bakteriološki sastav vazduha, vegetacija utiče i na mnoge elemente klime, mjenjajući njihova svojstva, a samim tim i svojstva podneblja u cjelini. Tako npr., na dnevni tok temperature vazduha vegetacija djeluje tako što ublažuje temperaturne ekstreme dnevnog ciklusa, a i za duže vremenske periode. Zbog toga je u šumama vazduh uvijek svježiji preko dana, a topliji noću u poređenju sa otvorenim prostorima. Šuma, također povećava godišnju količinu padavina od 2 do 10%. Šumska vegetacija utiče i na intenzitet i pravac vjetrova. Vegetacija, dakle ima izuzetnu ulogu u oču- vanju kvaliteta zraka, a također meliorativno djeluje na podneblje u cjelini. Rekreativna svojstva vegetacije, prije svega šuma, izuzetno uvećava rekreativnu vrijednost same prirodne sredine.

                                                                Šumsko-planinski pejzaž 
                                                                  Photo : (Rotić Almer)

Šumske površine na ovom području ugrožavaju insekti, divljač, biljne bolesti, elementarne nepogode itd. Međutim, dejstvo ovih degrada-cionih faktora je zanemarivo, ako se ima u vidu da daleko najveću štetu vegetaciji nanosi čovjek, eksploatišući je krajnje bezobzirno i neracionalno. Eksploatacijom šumskih resursa od strane šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona, koeficijent pošumljenosti na ovom području se znatno smanjio. Posljedice ovakvog odnosa prema šumskim površinama i vegetaciji snose nadležne vlasti koje daju privatnicima da uzimaju odjele a da pri tome ne vode računa dali to ugrožava naselje, šume koje okružuju ovaj predio su bogate izvorima pitke vode koje koristi stanovništvo . Oni sječom ove šume ugrožavaju dar prirode koji je jedinstven bar za ovo područje jer je bogato izvorskim vodama i velika je šteta, da bar jedna evrpska zemlja ima ovaj dar cijenili bi  i to znali iskorištavati u prave svrhe. Ali, mi živimo u zemlji koja nema takve poglede na dobrobit zajednice, nego samo pojedinaca koji su na vlastima.  

     Prostor  Careve Ćuprije u biogeografskom pogledu karakteriše i bogastvo životinjskog svijeta, koji se ogleda u bogastvu divljači i riba. U odnosu na životinjski svijet, treba istaknuti sastav i vrijednost divljači visokog i niskog lova, te bogastvo ribljeg fonda, koji predstavljaju izvanredne potencijale za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Prostor je  povoljno ribolovno područje, u kojem su naseljeni potočnom pastrmkom, lipljanom, mladicom, klijenom, škobaljom, potočnom mrenom, kao i rakovima. Prema tome, ovo područje pruža izuzetno povoljne uslove za razvoj ribolovnog turizma.