UVOD

UVOD

Careva Ćuprija je manje seosko naselje udaljeno 75km sjevero-istočno od Sarajeva,a od Olova je udaljena 27 km.

Smještena je na +44°15¢60¢¢ sjeverne geografske širine i na +18°25¢40² istočne geografske dužine. Careva Ćuprija pripada teritoriji opštine Olovo.

Careva Ćuprija je simbol idiličnog života u pitomoj dolini okruženoj mirisom četinarske šume,plavetnilom neba i hukom bistrih i brzih vodotoka.

Smjestena je u dolini rijeke Krivaje čije je izvorište u Olovo tj.nastaje spajanjem dviju manjih rijeka Bioštice i Stupčanice , a ušće joj je u Zavidovićima gdje se uliva u rijeku Bosnu.

Mjesna zajednica Careva Ćuprija graniči sa MZ Kamensko, MZ Jelaške, MZ Vijaka, MZ Duboštica. Sa MZ Kamensko graniči od ušća rijeke Tribije mjesto ( odvojak ) obodom Milovan sela preko brda Krstac, Rovina, Brezice do Miljevićkog potoka u Miljev lugu, zatim preko krivaje uz Druški potok, preko Bundibukve, Mijačevice,Loznjače, Zapoda, Sjekira, Prijemet, Borikovica, Jurikove jame, Greben, Ravna bukovina, Butkovice, Gavran, Suha vojnica, Saban luke, Kozjača Kotlina, spuštajući se do Vojnice graniči sa MZ Jelaške, od Vojnice do rijeke Duboštice na mjestu Lager deveti graničila sa MZ Duboštica. Od Lagera devetog granica prema MZ Vijaka ide obodom Madrina torine, Vijakovice, Žilina torina, Ibrina kamena, Male Kozjače, Pološka, Visa, Orlovca do ušća rijeke Tribije.

ZAKLJUČAK

ZAKLJUČAK

Prirodna predispozicija prostora Careve Ćuprije je od bitnih karakteristika koje ovo području daju svoje specifičnosti u pogledu prirodne osnove. Na ovako malom geografskom prostoru objedinjuju se različite kategorije reljefa, kako u pogledu nadmorske visine, tako i u morfološkoj strukturi i geloškoj građi. Ovakva heterogenost reljefa uticala je na procese erozije i, akumulacije. Svi su oni uslovljeni i klimatskim elementima. Razlike u temperaturi i padavinama i drugim klimatskim elementima posljedica su nadmorske visine i morfološke osobenosti.

U klimatskom pogledu, teritorij Careve Ćuprije pripada južnom dijelu sjevernog umjerenog klimatskog pojasa, i prema tome ovaj prostor pripada tipu umjerenokontinetalne klime središnje Evrope

U geotektonskom smislu Careva Ćuprija se nalazi unutar geotektonskog kompleksa Unutrašnjih Dinarida, u centralnoj ofiolitskoj zoni.

Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom i stočarstvom.

Geoprostor koji pripada  Carevoj Ćupriji smješten je uglavnom u srednjem porječju i slivu rijeke Krivaje. Mjesto je smješteno pored same rijeke Krivaje što veoma pogoduje za razvoj turizma. Prostor je okružen listopadnom šumom. Zbog svog geografskog položaja i političke uređenosti države, Careva Ćuprija pripada Zeničko-dobojskom kantonu iako više gravitira Sarajevskom kantonu.

GEOEKOLOŠKI PROBLEMI NA PODRUČJU CAREVE ĆUPRIJE

GEOEKOLOŠKI PROBLEMI

NA PODRUČJU CAREVE ĆUPRIJE

     Prema stepenu opterećenosti antropogenim namjernim i nenamjernim uticajima postoje indicije da je sadašnje stanje očuvanosti prirodne sredine na ovom prostoru u dovoljnoj mjeri zadovoljavajuće. Međutim, i pored toga na području općine prisutno je devasti-ranje geokomponenata čiji je isključivi krivac antropogeni faktor. Nesumnjivo je da društveno-ekonomski odnosi mijenjaju čovjekovu samosvijest o potrebi očuvanja i unaprijeđenja njegovog životnog okruženja. Devastiranje pojedinih geokomponenata životne sredine je različitog stepena, ali je prisutno devastiranje gotovo svih geokomponenata. Ukoliko sa geoekološkog aspekta pogledamo trenutno stanje geosistema na teritoriji čitave općine, ipak možemo primjetiti određen stepen narušenosti. Posmatranje i analiziranje pojedinih geokomponenata na to nas upućuje. Sretna je okolnost što na prostoru općine ne egzistira previše privrednih kapaciteta, a posebno što ne postoje kapaciteti iz domena teške industrije i hemijske industrije koje u značajnoj mjeri degradiraju geografsku sredinu.

     Stanje zagađenosti zraka na ovom prostoru trenutno se može ocjeniti kao jako povoljno, jer na ovom teritoriji ne postoje neka veća odlagališta iz kojih bi se vršila svakodnevna emisija štetnih plinova. Istina, danas čak i u rijetkim predjelima očuvane iskonske prirode, savršenog "čistog" vazduha nema, jer veliki geografski kružni tokovi obuhvataju čitavu Zemlju. Ipak, ovakvo zagađenje na ovom prostoru  praktično zanemarljivo, jer ne vrši negativno dejstvo na ljudski organizam. Međutim, iznad većine gradova, rudarskih i industrijskih rejona kvalitet vazduha je višestruko degradiran povećanom koncentracijom čvrstih čestica, aerosola, gasova itd. Stoga se zone intenzivnog aerozagađenja javljaju prvenstveno u industrijski ra- zvijenim i urbanizovanim sredinama. Takve krupne negativne promjene kvaliteta vazduha direktno i na različite načine ugrožavaju ljudsko zdravlje. Zbog toga takva stanja nameću potrebu urbanizovanom stanovništvu za što češćim i dužim rekreativnim boravcima van gradske sredine. Drugim riječima, zagađenost vazduha stvara jednu od najizrazitijih rekreativnih potreba u mjestima sa očuvanom kvalitetom vazduha, kao što je slučaj na  prostoru Careve Ćuprije.

     Kada su u pitanju vode možemo konstatovati da postoje faktori koji u određenom stepenu vrše njihovo zagađenje. To se prvenstveno odnosi na vodotok Krivaje u kojoj završavaju sve otpadne, fekalne i kanalizacione vode gradskog i prigradskih naselja. Sve padavinske vode općine preko pritoka Krivaje na kraju završavaju u toj rijeci noseći sa sobom dodatni stepen raznih onečišćenja. Zbog neriješene kanalizacione infrastrukture, u okolnim naseljima kanalizacione i fekalne vode neposredno i posredno završavaju u rijeci Krivaji. Postoje i faktori koji utiču na opterećenost Krivaje denudacionim i erozionim produktima, koji se, posebno u vri- jeme visokih vodostaja, prenose uzdužnim profilom. Suspendovani riječni detritus povećava se u vrijeme nadolaska talasa visokih voda. Njihova količina se povećava sječom i, posebno, izvozom šume traktorima i drugom mehanizacijom. Izvozom šume destruira se podloga, od koje nastaje detritus koji se padavinskim vodama prenosi u riječne tokove. Antropogene jaruge su inicijalne doline povremenih tokova, kojima se prenose suspendovani i vučeni nanosi.

     Podzemni hidrografski sistemi se, također, zagađuju i to površinskim otpadnim vodama. Regeneracija zagađenih podzemnih voda je dugotrajan proces. Glavni izazivači zagađenja po- dzemnih voda su kanalizacija i slivinci gradskih površina. Vode slivnika zagađene su hemijskim i bakteriološkim zagađivačima deset puta više nego obični prirodni tokovi (9, 216).

     Da bi se vodotoci zaštitili od nanosa i smanjila zamućenost voda koja šteti ihtiofauni potrebno je naložiti šumskom preduzeću izgradnju taložnika denudiranog i erodiranog detritusa kako bi riječne vode, posebno vode pritoka, ostale nezamućene. Za eliminaciju antropogenog otpada, fekalnog i drugog, potrebno bi bilo na nivou općine donijeti propis, uredbu ili zakon o načinu odlaganja, uređenju i upotrebi septičkih jama te zabrani upuštanja fekalnih voda u vodne recipijente Krivaje i njenih pritoka.

     Potrebno je, također, zabraniti bilo kakve radnje koje su vezane za regulaciju korita rijeka i eksploataciju šljunka bez prethodnih programskih istraživanja na osnovu kojih bi se izdala upotreba dozvola za takve poduhvate. Također je potrebno donijeti odluke o proširenju zadataka ribočuvarima i o njihovom preuzimanju, pored svojih redovnih obaveza, i obavezu stalnog na- dzora nad nesavjesnim destruktorima voda u slivu Krivaje.

     Stepen degradacije zemljišta veoma je različit od lokaliteta do lokaliteta. Možemo kazati da je još uvijek zemljište u značajnoj mjeri očuvano od većeg stepena antropogenog djelova- nja. Ako se posmatra poljoprivredno zemljište možemo konstatovati da je ekstenzivna poljo- privredna proizvodnja doprinijela manjoj upotrebi raznih hemijskih sredstava pesticida, herbi- cida i vještačkih đubriva, što doprinosi očuvanju zdravog zemljišnog kompleksa. Kao primjere devastiranja zemljišnog kompleksa možemo navesti pojedina klizišta i erozione lokalitete, te zagađenost zemljišta na mjestu divljih deponija. Zbog intezivne i neplanske sječe šumskog kompleksa u posljednih nekoliko decenija mnogi lokaliteti su potpali pod intezivne erozione procese. Na taj način vršeno je odnošenje erodovanog materijala bujicama u riječna korita. Erozija u manjoj mjeri ugrožava poljoprivredne površine.

     Kao što je slučaj i sa drugim geokomponentama prirodne sredine i vegetacija je izložena djelovanju mnogih degradacionih faktora. Šumske površine na ovom prostoru ugrožavaju insekti, divljači, biljne bolesti itd. Međutim, dejstvo ovih degradacionih faktora je zanemarivo, ako se ima u vidu da daleko veću štetu vegetaciji nanosi čovjek, eksploatišući je krajnje bezobzirno i neracionalno. Intezivnom eksploatacijom šumskih resursa, na području općine Olovo, koeficijent pošumljenosti u posljednih nekolik decenija se smanjio za 10-15%. Posljedice ovakvog odnosa prema šumskim površinama i vegetaciji snosi i sam turizam, jer se degrada- cijom ovih šuma umanjuje njihova i rekreativna i estetska i ekološka vrijednost.

     Ovaj segment lošeg gazdovanja utiče negativno i na eroziju kvalitetnog pokrova zemljišta, smanjenje količine vode koju šume zadržavaju u procesu kruženja materije i energije itd. U posljednje vrijeme zakonskim aktima i reorganizacijom šumskih privrednih preduzeća regulisana je sječa šumskih bogastava, i gotovo zaustavljena nelegalna i neplanska sječa. Aktivnim mjerama pošumljavanja koje provodi šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona, trebao bi se u budućnosti očekivati veći procenat pošumljenosti teritorije općine od ovog današnjeg, i budući veći potencijal drvne biomase, koja je među glavnim faktorima razvoja općine.

     Poseban problem u smislu zaštite okoliša i neposredne geografske sredine uz naseljena mjesta predstavljaju divlje deponije koje se formiraju odlaganjem smeća i otpada. Procjena je da trenutno na teritoriji općine ima između 200-250 divljih deponija kapaciteta od 1m³ do 200 m³. Nažalost sama lokacija najvećeg dijela ovih divljih deponija stvara užasnu sliku i predpostavlja ogromne posljedice koje proizilaze iz pasivnog djelovanja ovih divljih deponija koje stanovništvo formira. Najizraženiji problemi su trenutno neuređenost gradskog smetljišta, nedovoljan broj sredstava za odvoz smeća (vozni park, konteneri), neprimjereno ponašanje korisnika.

 

Geografski razmještaj divljih deponija otpada na području Careve Ćuprije

Čovjek je glavni pokretač aktivnosti, koji utiče pozitivno ili negativno u smislu zaštite i narušavanja geookoliša. On u svojoj prirodnoj i geografskoj sredini ne preduzima dovoljno potrebnih aktivnosti u cilju zaštite istih.

                                          Neuređena seoska deponija smeća u mjestu Balići

          Photo : (Rotić Almer)

                                Neuređena deponija koja zagađuje rijeku Dubosticu  u mjestu Stavak

Photo : (Rotić Almer)

     Veliki problem na cijeloj teritoriji općine predstavlja kanalizacioni sistem koji je niskog kapaciteta, neorganizovan i nesistematičan, što kao direktnu posljedicu ima izlijevanje feka- lnih voda direktno u sve manje i veće vodotoke. Korisnici gradskog vodovoda i korisnici koji su priključeni na kanalizacioni sistem nemaju nikakvo prečišćavanje otpadnih voda, nego se otpadne vode ispuštaju direktno u recipijente.

   U svim uvjetima kada čovjek, namjernim i nenamjernim aktivnim odnosom mijenja ko- mponente prirodne sredine neminovno će se javiti, u većoj ili manjoj mjeri, promjena fu- nkcionisanja geosistema. Promjena prirodnih funkcija geosistema može pogodovati čovjeku kraći vremenski period, ali se po pravilu veoma negativno odražava na ukupan život. Svaka promjena prirodne sredine i njenog funkcionisanja koja negativno djeluje na ljudski život i društvene aktivnosti tretira se nekvalitetnom sredinom ili neravnotežom (9, 15).

     Sa takvim odnosom prema geografskoj sredini, snižava se njena atraktivnost i mogućnost turističkog korišćenja. Zbog toga se, kao pravilo daljeg razvoja i prostornog organizovanja na- šeg turizma, nameće potreba zaštite ukupne geografske sredine od nesavjesnih pojedinaca i primitivizma koji je ugrožavaju.

     Svakako da je za turizam najvažnija zadaća očuvanje prirodnih ljepota ovog kraja i njihovo stavljanje u funkciju čovjeka. Iz tog razloga općinske i kantonalne vlasti su dužne da u što kraćem roku geoekološke aktivnosti ovog područja usmjere na:

• izradu projekata za regulisanje većih zagađivača i traženje stranih donatora za rješava- nje ovih problema,
• rješavanje općinskih programa komunalija (kanalizacija, odlaganje smeća, vodovod itd.),
• reciklažu i procesiranje otpada.

Ostvarivanjem utvrđenih ciljeva i zadataka iz ove strategije, pored ostalog postići će i ra- zvoj tercijalnih djelatnosti, a prvenstveno turizma. Turizam po svojoj prirodi teži iskorišta- vanju najatraktivnijeg i najkvalitetnijeg prostora, graditeljskog i kulturnog nasljeđa itd., otuda i neophodnost njihove zaštite i unapređenja, kako bi se sačuvala i povećala njihova turistička atraktivnost. Nije suština siromašno živjeti svođenjem korištenja prirodnog i kulturnog naslje- đa na minimum, već njihovo korištenje u mjeri u kojoj je to moguće, pridržavajući se načela "kako da što bolje iskoristimo potencijale razvoja u cilju da što bolje živimo, a da pri tome ne poremetimo prirodnu ravnotežu i ne ostanemo bez stoljećima akumuliranog graditeljskog i kulturnog nasljeđa".

Po konceptu "održivog razvoja" koji je detaljno razrađen u "Agendi 21" na Konferenciji UN-a o životnoj sredini i razvoju, održanoj u Rio de Ženeiru 1992. godine, Svjetska turistička organizacija (WTO) definirala je održivi turistički razvitak. Njegov glavni zadatak je:

• da prirodne i antropogene turističke resurse treba štititi i unapređivati, kako bi se mogli koristiti i ubuduće.,
• da turistički razvoj i turističku infrastrukturu treba planirati u opsegu koji neće proizvoditi veće ekološke i socio-ekonomske poteškoće.,
• da treba težiti podizanju stepena zadovoljenja kvantitativnih i kvalitativnih potreba tržišta, u smislu adekvatne, brze i lako dostupne turističke promidžbe (marketinga), vodeći pri tome računa o kvalitetu životne sredine. (6 ,40).

SAOBRAĆAJ

                                                                         SAOBRAĆAJ

Za potrebe bržeg transporta drveta 1902. godine izgrađena je uskotračna pruga Zavidovići- Careva Ćuprija- Olovo –Han Pijesak, koja je imala višestruki uticaj na razvoj ovih naselja pa i same Careve Ćuprije. Usljed mogućnosti bržeg transporta drveta, dolazi do naglog povećanja broja zaposlenih u šumarstvu kao i na samoj željeznici. Željeznička pruga se odrazila na promjenu položaja i značaja pojedinih naselja kao npr Careva Ćuprija. Pruga je omogućila veću pokretljivost stanovništva i bržu i veću razmjenu dobara. Pored ove glavne željezničke pruge za potrebe bržeg i lakšeg izvoza drvne mase građene su posebne šumske željeznice. Pruga uskog kolosijeka u vrijeme II svjetskog rata, a i poslije sve do 1969. godine služila je za izvoz drveta sa ovog područja za potrebe razvoja industrije „ Krivaja „ u Zavidovićima, kao i drveta koje je namijenjeno izvozu. Godine 1969. pruga uskog kolosijeka je zbog nerentabilnosti, a i modernizacije željezničkog saobraćaja ukinuta.

Cestovni saobraćaj na ovom području dugo je bio nerazvijen. Za potrebe eksploatacije šuma , građeni su šumski putevi na cijelom ovom području, ali nije bilo savremenog putnog pravca za povezivanje s ostalim mjestima. Ukidanjem najprije sporednih putnih željezničkih pravaca, a kasnije i pruge Olovo- Zavidovići, cestoovni putni pravci dobijaju sve veći značaj. Putni pravac Olovo- Zavidovići izgrađen je po trasi nekadašnje pruge uskog kolosijeka. Put je dovršen 1972. godine i predstavlja veoma važnu sobraćajnicu ovog područja. Na glavni putni pravac nadovezuju se seoski putevi. Iz Careve Ćuprije se granaju puteve za Olovo, Zavidoviće, Dubošticu i Kamensko. Kroz Carevu Ćupriju prolazi regionalni put R 467 Olovo- Solun- Čuništa- Careva Ćupriju-Ribnica- Vozuća- Zavidovići dužine oko 72 km.

 

                                             Željeznička pruga kroz Carevu Ćupriju     

           

                         Regionalni put R-467 Olovo Zavidovići mjesto Careva Ćuprija    

                                                               Photo : (Rotić Almer)

 

TERCIJARNI SEKTOR

 TERCIJARNI SEKTOR

Na području Careve  Ćuprije danas imaju 3 prodavnice, pošta, škola, dvije kafane, jedan restoran, i ambulanta.

Današnja prodavnica D.O.O Rijeka Olovo osnovana je 1.septembra 1990.godine kao S.T.D ( samostalna trgovinska djelatnost) Rijeka. 1993/94 prostor je mobilisan do jula 1995. godine, tada je preregistrovana u D.J.L ( društvo jednog lica ). Zbog obima posla  1995 .godine otvaraju se 3 prodavnice u Carevoj Ćupriji i zapošljvaju se 3 radnika. Međutim 1997.godine zbog zdravstvenih razloga obustavlja se rad prodavnica ( zaleđena radnja ). Ali. 1996. godine aktivira se prevoznička djelatnost koja je ostala na snazi do 2003. godine, i  2003. godine otvara se ponovo jedna radnja koja je u toku. Zaposleni su osnivač i radnik

Ambulanta Careva Ćuprija je napravljena 1955. godine, međutim tokom godina ona je devastirana ali u je 1998. godine uz pomoć Humanitarnog ureda Europske zajednice ECHO renovirana i preuređena.

Ambulanta radi svakim radnim danom, ali nažalost doktor dolazi iz Olova u toku sedmice samo dva puta. U ambulanti je zapošljena medicinska sestra koja bude svaki radni dan, prima hitne slučajeve. Zaposlena je još i čistačica. U prostorijama Ambulante nalazi se i matični ured za područje Careve Ćuprije, Jelašaka, Kamenska. Zaposlen je jedan čovjek.

U Carevoj Ćupriji ima područna osnovna škola Hasan Kikić. Školu pohađa 138 učenika, zaposleno je 29 nastavnika, 2 čistačice i jedan ložač. Škola ima 7 odjeljenja. Školu pohađaju djeca iz Careve Ćuprije i djaca koja dolaze iz Jelašaka, i Kamenska. 

 

                                                          Osnovna Škola u Carevoj Ćupriji               
                                                                   Photo : (Rotić Almer)

                                                         Ambulanta u Carevoj Ćupriji                            
                                                              Photo : (Rotić Almer)

                                                                 Pošta u Carevoj Ćupriji                                  
                                                                    Photo : (Rotić Almer)

LOV I RIBOLOV

LOV I RIBOLOV

                       

          S obzirom na prirodna bogatstva šume i vode na ovom prostoru, lov i ribolov imaju odlične potencijale za intenzivan razvoj. Prostor ovog kraja karakteriše bogastvo životinjskog svijeta, koji se ogleda u bogastvu divljači i riba. Treba istaknuti sastav i vrijednost divljači visokog i niskog lova, te bogastvo ribljeg fonda, koji predstavljaju izvanredne potencijale za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Površinski tokovi ovog područja prema ihtiološkoj klisifikaciji i ekološkim uslovima, pripadaju tipu čisto solmonidinih voda.

         To su povoljna ribolovna područja, koja se ubrajaju u prvu kategoriju sportsko-turističkih ribolovnih terena, koji su naseljeni potočnom pastrmkom, lipljanom, mladicom, klijenom, škobaljom, potočnom mrenom itd. Pritke Krivaje, kao što su Duboštica i Vojnica, naseljavaju i rak kamenjar i plemeniti rak. Prisustvo raka u vodi je znak da je voda čista. Ali i rakovi u ovim vodama ponestaju, jer, u uzvodnim dijelovima vrši se sječa šume i prosipanjem ulja i goriva dolazi do zagađenja vode, i na žalost istrebljenja rakova.

         Prema tome, ovo područje pruža izuzetno povoljne uslove za razvoj ribolova. Prema podacima ribarskog društva “Orlja” iz Olova oko 60% ribljeg fonda u rijekama opštine pripada vrsti škobalja. Društvo broji 205 članova koje se finansira isključivo iz članarina, te priloga i donacija pojedinih članova.

         Za ribogojstvo na ovom prostora a i na prostoru čitave općine sada postoje  vrlo dobri prirodni uslovi i to u dva pravca:

·   Poribljavanje voda u cilju podrške sportskom ribolovuikomercijalnitov ribe.

·   Poribljavanje voda vršilo se i do sada, ali u budućnosti bi mu trebalo posvetiti više pažnje u organizaciji.

         Komercijalni tov ribe trebalo bi organizovati na individualnim imanjima koja imaju prirodne uslove za takvu proizvodnju i u okviru organizovanih izletišta gdje bi takvi objekti bili u funkciji neposredne podrške ugostiteljstvu i turizmu. U slučaju da se dnevno

ne plasira svježe izlovljena količina, dolazi do značajnih gubitaka, odnosno umanjenja finansijskih efekata. Zbog toga je uz razvoj konzumnog tova potrebno programirati i kapacitete za preradu ribe koja se ne može prodati na tržištu kao svježa.

     Područje pogoduje i raznim mogućnostima za lov, obzirom da je ovaj prostor bogat visokom, srednjom i niskom divljači. Od divljači na ovom prostoru su zastupljeni zečevi, jarebice, srne, medvjedi, divlje svinje, lisice, tetrijebi, vidre, kune itd. Na ovom prostoru egzistira  lovačko društvo "Tetrijeb" Olovo. U lovačkom društvu "Tetrijeb" Olovo egzistira sekcija Careva Ćuprija koja broji 41 članova.

 

                                               Lovačko društvo Tetrijeb sekcija Careva Ćuprija

ŠUMARSTVO

ŠUMARSTVO

         Šumarstvo kao poljoprivredna grana je uvijek bila u veoma tijesnoj interakciji sa drvno­prerađivačkim industrijskim kapacitetima. Napredak i razvoj drvnoprerađivačke djelatnosti zahtijevali su neposredno razvoj, organizaciju i multifunkcionalnost šumskih privrednih subjekata i šumarstva kao poljoprivredne grane. Tokom ekonomskog razvoja dolazilo je do različite organizacije, međupovezanosti i uloge šumskog privrednog društva zajedno sa drvno-prerađivačkom djelatnosti u ukupnim društveno-ekonomskim odnosima na području općine. 

                                       Najveći dio teritorije općine prekrivaju visoke šume 
                                                               Photo : (Rotić Almer)

         Ratna dejstva su dovela  do devastacije šuma usljed čega su mnoga stabla neupotrebljiva za mehaničku obradu. O razmjerama te devastacije nema tačnih podataka, ali se pretpostavlja da su velike. Prema tome, u budućnosti treba računati sa manjim obimom sječe i korištenja šume kao obnovljivog prirodnog resursa. Na prostoru Careve Ćuprije gazduje preduzeće ŠPD Zavidovici gdje najveći btoj uposlenog muškog stanovništva radi.

             

         Treba reći da u ovoj djelatnosti ne treba očekivati zapošljavanje značajnog broja novih radnika. Nasuprot tome, u zadnjih nekoliko godina dolazi do značajnog smanjenja broja radnika u ovoj djelatnosti. Ekonomski položaj ove djelatnosti je takav da ne privlači radnu snagu, odnosno sve većom primjenom mehanizacije i modernizacije proizvodnje potrebe za radnom snagom su sve manje.

         Značaj šumarstva, dugoročno gledano, neće i ne smije jenjavati. Misli se na njegovu ulogu u privrednom razvoju, posebno drvnoj industriji, ali isto tako i u vodoprivredi, rekreaciji, turizmu i zaštiti životne okoline. Osnovna orjentacija biće usmjerena na podizanje novih šuma, unapređenje i održavanje i zaštita šuma, povećanje obima šumsko uzgojnih radova, bržem pošumljavanju degradiranih šuma i goleti.